|
Uvod/Povijest knjižnice
|
 |
 |
Svaka školska knjižnica, kao vrsta specijalne knjižnice, sastavni je
dio školskog odgojno-obrazovnog procesa, što znači da je njena djelatnost ukomponirana u plan i program
rada škole u kojoj se nalazi.
Dakle, i naša je knjižnica sređena zbirka knjižne i neknjižne građe kojoj je cilj ostvarenje zadanog
programa Škole, ali i za zadovoljavanje općekulturnih potreba svih učenika i zaposlenika.
|
 |
 |
Osnutak knjižnice na sadašnjoj lokaciji povezan je s nastankom samostalne Geodetske tehničke škole
(1991.) kad je, nakon transformacije Građevinskog školskog centra nastalo nekoliko odvojenih škola.
Zbog tih promjena i teškoća koje su neminovne u takvim prilikama, osnutak i razvoj knjižnice je bio
usporen i otežan (nepostojanje odgovarajućeg prostora, skraćeno radno vrijeme knjižnice i dr.). O postojanijem
razvoju može se govoriti u posljednjih nekoliko godina, iako nam još ostaje status knjižnice u osnivanju.
|
 |
 |
Smještena na trećem, najvišem katu zgrade, u središnjem dijelu hodnika, ne ističe
se veličinom (tridesetak kvadratnih metara), ali je ugodna za rad i boravak učenika te relativno
dobro opremljena. Prostor knjižnice organiziran je tako da sadrži odjel za rad knjižničara i davanje
informacija korisnicima, prostor za smještaj knjižne i neknjižne građe, čitaonički i izložbeni prostor.
U knjižnici se nalazi TV-prijamnik i videorekorder koji su sve češće u upotrebi.
|
 |
 |
Možemo slobodno reći da ona danas zadovoljava primarne potrebe učenika
i nastavnika za lektirom i referentnom literaturom, a to je plod zajedničke brige Ministarstva prosvjete,
Gradskog ureda i svih nas u školi kojima je stalo do njenog prosperiteta. Moramo naglasiti da je naročito
protekla godina pokazala kako se dobra suradnja i kvalitetno opremanje knjižnica postiže doznačivanjem
novca od Ministarstva prosvjete ili Gradskog ureda na račun škola.
|
 |
 |
Budući da smo od dobivena novca bili obvezatni nabaviti već spomenutu
građu (lektiru, stručnu ili referentnu literaturu), siromašniji dio fonda je literatura za slobodno
čitanje. Sadašnje brojčano stanje knjižnog fonda (preko 3500 svezaka) je postignuće - ako se uzme
u obzir nesređeno stanje i velik otpis u jesen 2000. Razumljivo je da je najviše svezaka beletristike
(uglavnom lektire), ali imamo i lijep broj (preko 200 svezaka) i informatičke literature, što dokazuje
da se puno ulaže u informatičku pismenost učenika i nastavnika.
|
 |
 |
Zbirka neknjižne građe je, naravno, znatno manja (trenutačno 150 CD-a i
videokaseta). Pokušavamo intenzivirati posudbu tog dijela fonda, što nam polako i uspijeva. Ako se nastavi
sadašnji tempo bogaćenja fonda, još bismo ove šk. godine dostigli standard od 12 knjiga po korisniku,
što će biti priličan uspjeh za našu knjižnicu i cijelu školu.
|
 |
 |
Redovito primamo različite stručne i kulturno-zabavne časopise, a svake
se godine pretplaćujemo na neki novi (ove godine na časopis National Geographic).
Broj periodičkih publikacija narastao je tako na 25. Učenici i nastavnici najčešće posežu za
Drvom znanja, Enterom, Meridijanima i dr.
|
 |
 |
Knjižničar, učenici i nastavnici dobro surađuju: organiziramo redovite
kulturno-edukativne susrete (recitale, razgovore s našim ili vanjskim zanimljivim ličnostima, predstavljanje
raznih ostvarenja učenika, posjećujemo kazališta, velike knjižnice i druge ustanove). Pojedini se učenici
angažiraju u jednostavnim knjižničarskim poslovima, izradi panoa, fotografiranju, pisanju anotacija/osvrta
o novim knjigama ili kazališnim predstavama...
|
 |
 |
Učenicima je svakodnevno na raspolaganju stručna pomoć knjižničara i različiti
izvori znanja: enciklopedije, rječnici, priručnici, internet. Pri kraju je proces informatizacije knjižnice
(fond je obrađen u suvremenom knjižnično-informatičkom programu Metel, a stiglo nam je i novo računalo, u
sklopu akcije Gradskog ureda). Učenici sada mogu samostalno pretraživati fondove različitih knjižnica
- na računalu koje je dosad koristio knjižničar.
|
 |
 |
Nadamo se da će u skoroj budućnosti biti moguće knjižnicu preseliti
u veći prostor jer sadašnji postaje pretijesan, što bi sigurno još više podiglo razinu kvalitete
knjižničnih usluga.
|
 |
 |
|